12

14

November 2023

Katja Radoš-Perković: Dubrovnik i Goldoni kroz Čalin doprinos imaju posebnu vezu

14

November 2023

Povodom 230. obljetnice smrti Carla Goldonija i 30. obljetnice smrti njegova prevoditelja i proučavatelja, najvećeg hrvatskog goldoniste Frana Čale, u Znanstvenoj knjižnici, 13. studenoga, upriličeno je predavanje dr. sc. Katje Radoš-Perković „Magnet srdaca: Carlo Goldoni i Frano Čale“.

Voditeljica Zbirke Ragusina Matija Nenadić najavila je predavačicu kazavši kako se naslovom predavanja htjelo ukazati na trajnu vezu Čale i Goldonija, te kako mi Dubrovčani, između ostalog, moramo biti zahvalni Čali za kritičko izdanje Držićevih sabranih djela i za pomake u proučavanju Gundulića i Vojnovića. Radoš-Perković uvodno je istaknula kako je prema njenim saznanjima ovo jedina ustanova u državi koja obilježava Goldonijevu obljetnicu smrti, a knjiga koju je prije 10 godina napisala o Goldonijevim prijevodima zapravo je njen ukoričen doktorski rad. Ovom temom se počela baviti prije 15, 16 godina.

Magnet srdaca Čalin je prijevod opernog libreta La calamita de' cuori najznačajnijeg talijanskog komediografa 18. stoljeća, a preuzimanjem naslova za naziv programa želi se ukazati na značaj koji je Carlo Goldoni imao u znanstvenom i prevodilačkom opusu Frana Čale.

- Dubrovnik i Goldoni kroz Čalin doprinos, angažman i rad imaju posebnu vezu, ljubav, veću nego drugi dijelovi Hrvatske, premda najveći Goldonijevi uspjesi, ‘hitovi’ su oni kojima se Čale nije bavio jer su već postojali ti prijevodi. Tu se pripetavaju ‘’Ribarske svađe’’ i ‘’Gostioničarka’’. Naslov predavanja je odličan, prvo zato što je ‘magnet srdaca’ ta privlačnost između njih dvoje, to jest magnetsko i ono što sam htjela prvo obraditi, bio je Čalin najveći angažman za nešto što je premalo puta izvedeno. Magnet srdaca bio je uprizoren na 40. Dubrovačkim ljetnim igrama 1989., radi se o opernom libretu. Poticaj za tu izvedbu je došao od profesora Čale i on je htio da se ovdje postavi na scenu opera u kojoj je Dubrovkinja junakinja, o kojoj se pjevaju hvalospjevi, a izvodi se i krasna glazba iz 18. stoljeća – objasnila je Radoš Perković dodavši kako je Magnet srdaca uvršten u Čalinu zbirku Sedam komedija.

Protagonistkinja Dubrovkinja je bila izravna veza do još jednog Dubrovčanina, jednako bliskog i Goldoniju i Čali.

- Goldoni je odao počast svome prijatelju Stjepanu Šuljagi Grmoljezu, jedan splet dobrih namjera i velikoga posla, a samo četiri izvedene predstave. Šuljaga Grmoljez je bio jako zanimljiv lik, pustolovna biografija, sin ondašnjih trgovaca koji je otišao s ujakom na Cipar, pa ga je ovaj usvojio i time je dobio drugo prezime, preselio se u Venciju, kad je Goldoni bio na vrhuncu svoje mletačke karijere i u jeku velike teatarske polemike s drugim danas potpuno nepoznatim piscem Pietrom Chiarijem, za kojeg kritičari kažu da postoji samo kao ‘di riflesso’ ili  ‘odraz’ zahvaljujući Goldoniju. Međutim, on je s njim polemizirao oko reformi kroz pamflete  i slično. Tada je Šuljaga stao u obranu Goldonija, objavio je nekoliko svojih tekstova. Bio je njegov prijatelj znamo jer je 1762. Goldoni otišao iz Mletaka u Pariz, umro je u Francuskoj 1793., odradio je i revoluciju, i za to vrijeme je pisao svoje komedije koje je slao i postavljao u Veneciji zahvaljujući Šuljagi, on mu je bio posrednik i zastupnik – kazala je Radoš-Perković.

U prikazu književnog djela Carla Goldonija te znanstvenog i prevodilačkog rada Frana Čale poseban naglasak je u predavanju stavljen na tri Goldonijeva djela koja je Čale adaptirao na dubrovački govor i lokalizirao na područje Dubrovnika: Kafetarija (La bottega del caffè), Moskar (Il ventaglio) i Gospar Tomo Brontulalo (Sior Todero brontolon).

- Najvažniji Čalin prijevod je ‘’Kafetarija’ za Dubrovačke ljetne igre. Omiljena je zbog imena, ta nova moda, prve kavane otvorene su krajem 17. stoljeća najprije u Francuskoj, zajedeno s modom ‘ispijanja kave’ došle su i novine i ta kombinacija se etablirala u 18 stoljeću. Smatra se commediom d'ambiente, komedijom prostora, u središtu je kavana, ona se događa vani u Veneciji na zamišljenom trgu, koji funkcionira kao kafići danas, gdje jedan brbljavac i plemić kojemu je dosadno, sjedi i promatra, a oko njega prolaze likovi, njima se nešto događa, razmjenjuju probleme, a on širi te tračeve, amplificira ih i zabavlja sam sebe i druge (…) Kafetarija je igrala na DLJI od 1978. do 1987, možda najdugovječnija predstava na nekoj manifestaciji. (…) Gospar Tomo Brontulalo, taj prijevod nije imao sreće, nije nikad izvedena unatoč zabavnom tekstu, ali 1999. je bila najava u novinama za 50. DLJI da će francuski redatelj režirati ‘Toma’. Postoji gotov prijevod u knjizi Sedam komedija, koji čeka da se realizira, govori o škrtom ocu čiji je sin mlakonja, snaha šizi jer on ništa ne da, ni kavu, ni cukar, hoće unuku udati za nekog bogatog. Moskar je došao na Igre dok je Kafetarija još igrala, možda mu je to presudilo i igrao je kratko vrijeme – zaključila je dr. sc. Katja Radoš-Perković dodavši kako Goldonija smatraju protofeministom, zbog snažnih ženskih likova u djelima, koji su aktivni, nešto poduzimaju, postižu ili nepostižu, nisu to superjunakinje, već prilično realistično opisane žene čije radnje pokazuju sva ograničenja tog stoljeća.

U prizemlju Znanstvene knjižnice, knjižničarka Matija Nenadić, postavila je izložba posvećenu Goldoniju koja se može pogledati svakog radnog dana od 8 do 19 sati.

Ovo događanje održano je u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige, a njime ujedno Znanstvena knjižnica nastavlja ciklus „Priča iz Ragusine“.

 

Foto: Vedran Levi