U suradnji s Francuskom alijansom Dubrovnik, a u okviru programa Dani frankofonije 2023., u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik u petak, 31. ožujka 2023. profesorica Mirna Sindičić Sabljo s Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru održala je predavanje na temu “Molière, naš suvremenik” koje predstavlja nastavak obilježavanja 350. godišnjice smrti francuskog komediografa. Na predavanju je predstavljen rad ovoga francuskoga komediografa i činjenice iz biografije koje su se desetljećima i stoljećima prihvaćale kao neosporne, a koje su nova istraživanja osporila. Predavačica je također ukazala na određene specifičnosti Molièrove dramaturgije i njegov utjecaj u Hrvatskoj.
-Teme kojima se Molière bavio su vrlo univerzalne i vrlo prihvatljive publici i čitateljima koji žive u različitim razdobljima i u različitim kulturama. Zbog toga je Molière sveprisutan, ali uistinu sveprisutan autor i u Aziji, Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Ta je percepcija započela još za vrijeme njegova života. - istaknula je Sindičić Sabljo na početku. Molière je za razliku od ostalih komediografa bio kazališni čovjek koji je vodio svoju vlastitu kazališnu skupinu te je bio i glumac. Upravo radi toga, imao je živo iskustvo boravka na sceni i jako je dobro znao što funkcionira na pozornici, što publiku nasmijava i što ju zabavlja. Predavačica je istaknula da ga možemo smatrati i “pretečom kazališnog redatelja”, a veliko scensko iskustvo odrazilo se i na njegove tekstove koji su, za razliku od drugih, imale jako malo didaskalija. Također, kako je predavačica istaknula, “imao je sreću jer je živio u vremenu kada je kazališna scena bila popularna”, a korištenje različitih stihova olakšalo je prevođenje na druge jezike.
Činjenice koje su se smatrale istinitim, ali su ih istraživanja osporila su da se njegov otac protivio njegovoj odluci da bude glumac, da je bio boem u provinciji i blizak prijatelj Luja XIV, da je oženio svoju pokćerku te da je bio melankolik krhka zdravlja, da je umro na pozornici i da je pokopan nakon kraljeve intervencije. Molière se bavio temama koje su se događale u javnoj sferi, javnom diskursu, a “u njegovim komedijama nalazimo više manje slične likove kao i kod Držića. Na temelju tih komičkih tipova on gradi karaktere koji su utjelovljenje građana u to vrijeme”, istaknula je Sindičić Sabljo. Fran Krsto Frankopan bio je prvi koji je preveo dio njegove komedije “Georges Dardi” u zbirci pjesama “Pjesme-Jarne bogati” i to u vrijeme dok je komediograf još bio živ. Uz Shakespearea, Molière je najizvođeniji dramatičar u Hrvatskoj koji predstavlja svojevrstan fenomen upravo radi njegovog izražavanja koje je bilo razumljivo među svim slojevima društva u ono doba.
FOTO: Vedran Levi