U četvrtak, 27. travnja 2023. u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad održano je posljednje od četiri predavanja o dubrovačkim predjelima “Preobrazba kroz šetnju, šetnja kroz preobrazbu: kroz dubrovačke (pri)gradske kvartove” koje su Dubrovačke knjižnice osmislile, a u kojima se dubrovačka publika tijekom travnja imala priliku virtualno prošetati najvažnijim kvartovima Grada van zidina: Pločama, Pilama s Konalom, Gružom i Lapadom. Predavač, povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen za posljednje je predavanje odabrao Lapad u kojem je kroz seriju fotografija objasnio mijene i preobrazbe koje su obilježile ovaj dio grada. Voditeljica ciklusa, Matija Nenadić pozdravila je dubrovačku publiku i spomenula Vojnovićeve “Lapadske sonete”.
U srednjem vijeku se sigurnosno područje zapadno od Grada smatralo distriktom Gruža, koji je tijesno povezan s Lapadom. Lapad se prvi put spominje 1168. godine, a naziv vjerojatno potječe od riječi ‘lapide‘ koja bi značila ‘kameniti kraj‘. Područje Lapada i Gruža spajala se na mjestu koje se zove Stanica Lapad. Lapad se nalazi na području dva kotara - Gradski kotar Montovjerna i Gruž. Smatrao se najljepšom točkom na cijeloj rivijeri, što je zabilježeno u citatu don Jerka Đika iz 1926. godine.
Nekoliko je bitnih povijesnih mjesta u Lapadu i Gorici. Među njima se nalaze crkva Sv. Mihajla, crkva Gospe od Milosrđa, crkva Sv. Vlaha na Gorici, ostaci crkve Sv. Petke na brdu Petka, te ljetnikovci Sorkočević, Gozze/Lorco i Mala Venecija/Đorđi.
-Još jedan ljetnikovac je ljetnikovac Gozze odnosno Lorco, srušen je početkom 20. stoljeća za izgradnju historicističke vile obitelji Mitrović. Odmah kraj tadašnjeg ljetnikovca rođena je dubrovačka dobrotvorka Flora Marinović, odnosno Flora Jakšić. Valja spomenuti i ljetnikovac Mala Venecija odnosno Đorđi. Razdoblje ladanja u Lapadu trajalo je dugo, a fortifikacijski krajolik koji je donijela austrijska uprava i koji je danas nepravedno zapostavljen jednako je važan sloj dubrovačke fortifikacijske baštine. - istaknuo je Viđen.
Na početku, Lapad je bio rijetko naseljen, ali se s vremenom sve više naseljavao, a 1921. godine u Lapadu je živjelo 774 stanovnika. Na tom području nalaze se značajne građevine poput vile Rome (kasnije Šipan), vile Melka Stankovića, kuće obitelji Jakšić i Puljizević te hotel Lapad koji je izgrađen prije Prvog svjetskog rata. Lapad je bio popularno šetalište, a na njemu se nalazi i ljetnikovac Rašica koji je bio u vlasništvu obitelji Rašica i Bravačić. Vala sv. Martina se danas obično naziva Vala Lapad. Kruna hotelske izgradnje u Lapadu su hoteli Dubrava i Babin kuk, što je predstavljalo rezultat šireg urbanističkog i graditeljskog promišljanja jadranske obale.
U Lapadu se igrao tenis, a predavač je posebno istaknuo važnu dobrotvorku tog vremena, Floru Jakšić koja je imala umjetnički salon u kojem su se okupljali poznati umjetnici i intelektualci. Prepustila je svoj atelje umjetnicima te je tako nastala dubrovačka umjetnička ustanova Florin dom, koja ove godine obilježava stotu godišnjicu. Flora Jakšić je iza sebe ostavila brojne humanitarne zaklade, a novinar, književnik i kolekcionar Ernest Katić nazvao ju je “drugom Jelom, lapadskom Jelom”. Također, uskoro će se i održati predstavljanje knjige o Flori Jakšić.
Posljednjim predavanjem završena je virtualna šetnja po dubrovačkim predjelima, a Matija Nenadić najavila je obilazak grada autobusom, također pod vodstvom Ivana Viđena, koji će se održati u subotu 29. travnja 2023., s polaznom točkom na Pločama.
FOTO: Vedran Levi