Ivan Viđen: Poruke s dubrovačkog kongresa PEN-a odjeknule su diljem svijeta

“Dubrovnik 1933. i XI. svjetski kongres PEN-a“ naslov je predavanja koje je povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen održao, 27. listopada, u Znanstvenoj knjižnici. Predavanjem se obilježila 90. obljetnica ovog kongresa u Dubrovniku.

P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca. Prvi PEN Centar je osnovala u Londonu 1921. književnica Catherine Amy Dawson Scott.

Međunarodni 11. kongres PEN kluba održan 1933. u Dubrovniku imao je veliki značaj ne samo za organizaciju PEN-a, nego i za kulturnu scenu Dubrovnika toga vremena, pa čak i šire. Dubrovnik je bio prvi od gradova u kojemu je PEN održan, a da nije velegrad niti glavni grad. To je bilo vrijeme šestosiječanjske diktature, a k tome još dolaska nacista na vlast. Zapravo, dubrovački Kongres se pretvorio u jednu podršku u slobodi javne riječi i za slobodu intelektualaca koji se ne bi trebali progoniti radi svojih političkih i drugih uvjerenja. Zbog važnosti Kongresa, za dobru promidžbu Dubrovnika i tadašnje Jugoslavije, državne, lokalne i regionalne vlasti podržale su PEN. Međutim, najveći teret organizacije iznio je lokalni Odbor na čelu kojega su stajali trojica članova koji su živjeli u Dubrovniku, a to su dr. Ernest Katić, dr. Albert Haler i Kosta Strajnić. Uz, naravno, cijeli niz uglednih Dubrovčana koji su se potrudili da doček i sve popratne manifestacije prođu u najboljem redu. Posebno je  upečatljiva bila izvedba Gundulićeve Dubravke na Gotovčevu glazbu u režiji Tita Strozzija i u izvedbi prvaka Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba. Ne samo da je to prvi put da je Dubravka izvedena na mjestu gdje je 1628. praizvedena, nego i jedna od prvih takvih izvedbi na otvorenome uopće. Lokalni intelektualci smatrali su kako je ovo izvrsna prilika za Dubrovnik da on napokon dobije što mu nedostaje, a to je mjesto za javna događanja, te su uložili veliki trud kako bi se tvrđava Lovrijenac za PEN uredila kao javni prostor koji bi služio za ovakve stvari; javne izvedbe, predstave, koncerte i slično. Prije otvaranja Kongresa, otvoren je Lovrijenac uz jedan banket koji je tu održan. Od uglednijih gostiju, na PEN-u su sudjelovali i njegova osnivačica Catherine Dawson Scott, a Kongresom je predsjedavao slavni britanski pisac Herbert George Wells. Zasjedanja su održavana u Bondinu teatru (današnje Kazalište Marina Držića) i na brodu pred gradom. Budući da je netom prije početka Kongresa u Njemačkoj bila započela nacistička strahovlada čija je tada najvidljivija manifestacija bila spaljivanje knjiga, na dubrovačkom Kongresu je osuđeno uklanjanje ili šikaniranje članova PEN-a radi njihova političkoga uvjerenja. U raspravi je, između ostaloga, bila dana riječ i njemačkome ekspresionističkom piscu židovskoga porijekla Ernestu Tolleru što je prisililo njemačku delegaciju na prosvjedno napuštanje zasjedanja. Od hrvatskih delegata treba spomenuti Dragutina Domjanića, kojemu je to bio zadnji javni nastup. Na dubrovačkom kongresu PEN-a bilo je preko 230 delegata iz 23 zemlje.

Ovim predavanjem Dubrovačke knjižnice su, osim što obilježavaju Mjesec hrvatske knjige, ujedno i započele ciklus predavanja pod zajedničkim nazivnikom „Priče iz Ragusine“.

 

Foto: Vedran Levi