Izbornik

Zbirke Znanstvene knjižnice Dubrovnik

U baroknoj palači Bassegli-Kaboga u staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika čuvaju se zbirke od lokalnog inacionalnog povijesno-kulturnog značaja koje je Znanstvena knjižnica Dubrovnik baštinila tijekom svoga razvoja. Temeljni fundus Znanstvene knjižnice sačinjavaju darovi privatnih biblioteka znamenitih Dubrovčana kao i Zbirke nekadašnje  knjižnice Družbe Isusove Collegium Ragusinum (45 inkunabula, 35 rukopisa, zbirka knjiga Collegium Ragusinum i dio Zbirke korespondencije), čiji sadržaj odražava povijest, interese i kulturu stanovnika ovog područja kao i onih doseljenih iz raznih krajeva tadašnje Europe. Znanstvena knjižnica Dubrovnik sa svojim bogatim baštinskim fundusom jedna je od najznačajnih knjižnica u Hrvatskoj.

U ljetnikovcu Stjepović Skočibuha na Boninovu čuvaju se ostale zbirke Znanstvene knjižnice Dubrovnik: Zbirka obveznog primjerka (knjiga, serijskih publikacija, službenih publikacija, AV građe, sitnog tiska, zemljopisnih karata...) s preko 360.000 jedinica građe, Zbirka općeg fonda S i S1 s preko 52.914 jedinica građe te dio Priručno-referentne zbirke sa 7.240 jedinica građe.

Zbirke u palači Bassegli-Kaboga

U palači Bassegli-Kaboga su pohranjene slijedeće zbirke: Zbirka inkunabula, Zbirka rukopisa, Zbirka starih i rijetkih knjiga, Zbirka Ragusina, Zbirka korespondencije, Grafička zbirka, Zbirka muzikalija i dio Priručno-referentne zbirke.

Zbirka inkunabula

Zbirka inkunabula svjedoči i o intelektualnom i duhovnom ozračju koje je stoljećima vladalo kako u vjerskim i obrazovnim ustanovama tako i u kulturnim krugovima Dubrovnika. S obzirom na provenijenciju, starost i rijetkost te njihov sadržaj, autore, opremu i dr., temeljem kulturne i povijesne vrijednosti ove su inkunabule značajan prinos korpusu inkunabula u hrvatskim knjižnicama kao dijelu nacionalne, ali i europske tiskane baštine. Inkunabule u Zbirci inkunabula tiskane su u razdoblju od 1469. do 1500., u čak 56 različitih tiskara u brojnim europskim tiskarskim središtima: Augsburg, Bologna, Brescia, Brno, Cremona, Firenca, Mainz, Milano, Nuernberg, Padova, Rim, Strasbourg, Tarvisio i Venecija. Zbirka broji ukupno 81 inkunabulu (79 inkunabula i dva duplikata). Gotovo sve inkunabule su tiskane na latinskom jeziku, izuzev nekoliko Petrarkinih djela te medicinske enciklopedije Liber de homine H. de Manfredisa objavljene na talijanskom jeziku.

Što se tiče podrijetla inkunabula, 45 inkunabula potječe iz knjižnice kolegija Družbe Isusove Collegium Ragusinum. Četiri inkunabule potječu iz drugih samostana: dvije iz benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku, jedna iz samostana sv. Dominika u Dubrovniku, te jedna iz neidentificiranog samostana. Jedna je poklonjena 1932. (Dragišić, Ink. 45), a četiri su nedavno otkupljene. Ostale su pristigle iz nama nepoznatih svjetovnih izvora. Prema ex librisima ispisanim na inkunabulama može se zaključiti da su iz obiteljskih knjižnica Bona, Caboga, Gondola, Gozze, Gradi, Pozze i dr. Na pet inkunabula nalazi se ex libris, autograf o. Marina Gundulića, utemeljitelja isusovačkog kolegija, koji je ujedno i potvrda da su te knjige bile njegovo vlasništvo. Najstarija je inkunabula De bello Gallico, de bello civili etc. Commentarii, Caesar, J. Gaius tiskana u Rimu 1469. godine (Cajus Iulius Caesar ; ed. Iohannis Andreae. – Rome : in domo Petri de Maximis [Conradus Suueynheym et Arnoldus Pannartz], die uero. XII. mensis maii 1469 [12. svibnja 1469]. – (Ink. 5), a drži se ujedno i najstarijim cjelovito očuvanim prvotiskom u daleko širim razmjerima. Najmlađa je Psalterium secundum usum Romanum (Ink. 44) tiskana u Mainzu kod čuvenog J. Schffera 15. veljače 1500.

Sadržajno, većinom su to teološka, filozofska i povijesna djela, ali i djela iz područja medicine, govorništva, pjesništva (Petrarka), gramatike i rječnici te nekoliko izdanja Biblije. Od povijesnih djelâ ističu se dva izdanja djela Johannesa de Thwrocza Hungarie Regum chronica, najopsežnije povijesti Ugarske iz XV. st. Izdanje tiskano u Brnu 20. ožujka 1488. (Ink. 42) bogato je ilustrirano drvorezima naknadno obojanim vodenim bojama (crveno, zeleno i žuto). Na prvom listu verso, preko cijele stranice, prikazuju se ugarski vladari te kroz čitav tekst 41 pojedinačni portret vladarica i vladara. Drvorezi također prikazuju bojeve Hrvata s Ugarima. Nepotpuni primjerak drugog izdanja (Ink. 62) tiskan u Augsburgu 3. lipnja 1488. zanimljive je provenijencije. Sadrži ex librise bivših vlasnika iz obitelji Gondola koji su ovaj primjerak darovali dubrovačkom kolegiju.

Od inkunabula hrvatske provenijencije, po vrijednosti i rijetkosti ističe se bogato iluminirana inkunabula Jurja Dragišića De natura caelestium spirituum quos angelos vocamus (Ink. 45). Tiskana u Firenci, 1499. koju je Gradu Dubrovniku i njegovoj gradskoj knjižnici poklonio Sir Arthur Evans 1932. Od dvadesetak poznatih sačuvanih primjeraka samo je ovaj iluminiran minijaturama velike umjetničke vrijednosti. Tekst naslovne strane je uokviren brojnim višebojnim minijaturama, likovima anđela, grbovima i likom svetog Vlaha. U inkunabuli br. 73 (Uocabolarius utriusque iuris) s ex librisom Sigismunda Đurđevića nalaze se njegova abecedna kazala, sažeci i primjedbe uz zbirke dubrovačkih propisa te bilješke o sudskoj praksi u građanskim sporovima 1508. –33. U njima se naziru proučavanje izvora rimskog i kanonskog prava, mletačkog prava te dostignuća europske pravne znanostiU Zbirci se nalaze i tri inkunabule koje je u drugoj polovici XV. stoljeća u Veneciji tiskao Andrija Paltašić iz Kotora (Ink. 35, Ink. 58 i Ink. 80). Također, u Zbirci su zastupljene i tri inkunabule Lastovčanina Dobrića Dobričevića (Ink. 78, Ink. 79 i Ink. 81) koji je tiskarsko umijeće naučio u Mletcima, vjerojatno kod Andrije Paltašića. Prema Badaliću (Inkunabule u NR Hrvatskoj, 1952.), u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik (tada Naučnoj biblioteci) čuvale su se 42 inkunabule koje su bile jedini poznati primjerak na području Republike Hrvatske. Zbirku inkunabula Znanstvene knjižnice opisao je djelatnik Znanstvene knjižnice Mato Bete 1984., a potom Davor Ljubimir 1999. Katalog Zbirke inkunabula pretraživ je na digitalnom repozitoriju Znanstvene knjižnice ZDUR.

Zbirka rukopisa

U Zbirci rukopisa formiranoj iz donacija i ostavština čuva se preko 1.600 rukopisa s oko 959 naslova. Najstariji fragmenti rukopisa napisani beneventanom datiraju iz X./XI. - XIII. stoljeća. Najstariji rukopis u Zbirci nastao je u X. ili XI. stoljeću u benediktinskom samostanu sv. Marije na otoku Mljetu. Sačuvani fragment rukopisa stoljećima se nalazio u uvezu inkunabule Summa aurea de virtutibus et vitiis Gulielmusa Paraldusa, tiskana u Bresci 1494. godine. Fragment je otkriven kad se inkunabulu pripremalo za konzervaciju. Napisan je dalmatinskom beneventanom na pergameni na latinskom jeziku. Sadržaj rukopisa je znanstvenog karaktera, a odnosi se na zmijske ugrize, autor je Izidor Seviljski. 

Jedan manji, ali dragocjeni dio rukopisa Znanstvene knjižnice u Dubrovniku vodi podrijetlo iz knjižnice bivšeg isusovačkoga kolegija. Riječ je o 35 rukopisa među kojima se mogu izdvojiti: dragocjen na pergameni napisan Dragomirov Osmoglasnik iz XIII./XIV. st. (restauriran 2020.), autografi Ignjata Đurđevića, zatim latinski ep De morte Christi libri decem, XVI. st. autograf Damjana Beneše te autograf Palmotićeve Kristijade i drugi. Tu su i autografi poznatih Dubrovčana poput  Horacija Mažibradića Jeđupka i neke druge pjesme, XVI.-XVII. st., Ignjata Đurđevića Chonographia, De ueris et accuratis Solis as Lunae Motibus Syntagma Astronomicu/m/, Logica, XVII.- XVIII. st., Phisica generalis, poč. XVIII. st., autografi Đura Ferića Gvozdenice Epigrammata de nostratibus, poč. XIX. st. pjesme autografi Vice Petrovića De victoriis Caroli IV imperatoris, epigrami Inocenta Čulića povodom smrti Đura Ferića, 1820., autograf. Kada je riječ o književnosti dubrovačkih latinista, Znanstvena knjižnica Dubrovnik druga je najveća zbirka u Hrvatskoj, a onda i u svijetu, po broju sačuvanih rukopisa s njihovim djelima (Irena Bratičević). U Zbirci rukopisa nalaze se i autografi većine djela Iva Vojnovića.

U Zbirci se čuva i autograf trećeg dijela enciklopedijskog rječnika Vocabolario italiano-illirico-latino dubrovačkog leksikografa Joakima Stullija, tiskanog u Dubrovniku u tiskari Antonija Martecchinija 1810. godine. 

Katalog rukopisa Znanstvene knjižnice izradio je Stjepan Kastropil 1954. godine pod nazivom Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku: knj. 1.: rukopisi na hrvatskom ili srpskom jeziku, a katalog rukopisa na stranim jezicima tiskan je 1997. godine pod nazivom Rukopisi Znanstvene knjižnice Dubrovnik: rukopisi na stranim jezicima. Navedeni katalozi rukopisa pretraživi su na digitalnom repozitoriju Znanstvene knjižnice ZDUR.

Zbirka korespondencije

Iako po vrsti građe pripada Zbirci rukopisa, Zbirka korespondencije izdvojena je kao posebna zbirka i sadrži preko 3.088 jedinica građe (pisama, razglednica, dopisnica itd). Većinom se sastoji od prepiske poznatih osoba iz kulturnog i društvenog života Dubrovnika, izdvajamo neke autore: Lucas Primo de Primo XVI. st., Junije Rastić (1669/1671 – 1735), Luka Sorkočević (1734 – 1789), Pjerko (Pijerko) Sorkočević (1749 – 1828), Vicenzo Dandolo (1758 – 1819), Domenio Garagnin (1761 – 1848),  Francesco Maria Appendini (1768 – 1837), Urban Appendini (1777 – 1834), Josip Juraj Strossmayer (1815 – 1905), Mato Vodopić  (1816 – 1893), Niko Pucić (1820 - 1883), Medo (Orsat) Pucić (1821 – 1882), Baldo (Baltazar) Bogišić (1834 – 1908),   Konstantin Jireček (1854 – 1918),  Vlaho Bukovac (1855 – 1922), Ivo Vojnović (1857 – 1929), Lujo Vojnović (1864 – 1951), Aleksa Šantić (1868 – 1924), Frano Supilo (1870 – 1917), Jovan Dučić (1871 – 1943) i dr. nastalih između XVI. i XX. stoljeća.

Zbirka Ragusina

Značajno mjesto u Znanstvenoj knjižnici zauzima Zbirka Ragusina, koja danas ima više od 14.000 naslova knjiga tiskanih od XVI. stoljeća do danas s više od 380 naslova periodike uz vrijednu zbirku plakata i sitnog tiska. Ragusina je  zbirka koja prikuplja građu s teritorija bivše Dubrovačke Republike (uključujući i otok Korčulu). Prilikom formiranja Zbirke sredinom prošlog stoljeća, mnoge knjige iz dotad skupljenih donacija i ostavština koje su prema ex librisima pripadale zbirkama Collegium Ragusinum ili Antiqua, smještene su u Zbirku Ragusina jer su autorstvom ili sadržajem vezane uz zavičaj. 

Zbirka se stalno povećava nabavom novih relevantnih naslova, ali i nabavom starih i rijetkih knjiga Dubrovčana, knjiga koje govore o Dubrovniku i knjiga tiskanih na području Dubrovnika. Najstarija knjiga u Ragusini, od osnivanja Zbirke bilo je djelo plemića Jakova Bunića[1] (Iacobi Boni Racusaei De vita et gestis Christi ..., Romae, 1526.). Nedavno je nabavljena knjiga Dubrovčanina Miha Bučinjelića (Bocignolo) (1479.? oko 1550.), Epistola Michaelis Bocignoli Ragusei ad Gerardu<m> Plania<m> ... in qua exponit causas rebellionis Axmati a Solymano Turcarum imperatore, tiskana najvjerojatnije u Rimu 1524. godine.

Posebnu vrijednost imaju 24 cinquecentine, među kojima su i četiri tiskane u Veneciji u tiskari Alda Manuzija ml. (1547.–1597.). To su djela Nikole Vitova Gučetića, Governo della famiglia, 1589.; Discorsi della penitenza..., 1589.; Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele ..., 1591. i Saba Bobaljevića Mišetića Rime amorose, e pastorali, et satire, 1589.

Spomenimo i prvo i rijetko izdanje knjige Serafina Razzija, prvu tiskanu povijest Dubrovnika, La storia di Raugia, In Lucca, 1595., zatim djelo s područja astronomije Nikole Nalješkovića Dialogo sopra la sfera del mondo, In Venetia, 1579., kao i knjigu o navigaciji Nikole Sagroevića, jednog od najistaknutijih hrvatskih pomorskih pisaca Ragionamenti sopra la varieta' dei flussi et riflussi del mare Oceano Occidentale, In Venetia, 1574.

Među knjigama tiskanim u XVII. stoljeću ističu se rijetke knjige Marina Getaldića Marini Ghetaldi patricii Ragusini Non nullae propositiones de parabola, Romae, 1603.; Promotus Archimedis seu De varijs corporum generibus grauitate & magnitudine comparatis, Romae, 1603.; De resolutione et Compositione Mathematica, libri quinque, Romae, 1630., Mavra Orbinija Il Regno degli Slavi, Pesaro, 1601., te Bartola Kašića Zarcalo navkka karstyanskoga, U Rymu, 1631. Rijetka su i izdanja Vicka Bratutovića,[2] koji je preveo, s turskoga na talijanski jezik, kroniku osmanskih vladara poznatoga turskog povjesničara Sa'd al-Din ibn Hasanjana Chronica dell'origine, e progressi della casa Ottomanacomposta da Saidinio Turco ecellentissimo Historico inlingua Turca (prvi dio tiskan je u Beču 1649., a drugi dio u Madridu 1652. godine).

Od važnijih knjiga tiskanih u XVIII. stoljeću tu je i djelo Opera omnia medico-practica, et anatomica Đura Baglivija[3] iz 1704. godine, zbirka njegovih najvažnijih medicinskih djela koja će doživjeti mnogobrojna izdanja diljem Europe i znatno utjecati na razvoj medicine toga doba. Na poleđini predlista knjige nalazi se autorov autograf, posveta skrbniku Rafu Tudiševiću (Tudiziću).

Brojna su djela Josipa Ruđera Boškovića,[4] mnoga od njih su prva izdanja, tiskana još za njegova života u tiskarama Rima, Londona, Pariza, Beča. Knjižnica posjeduje gotovo sva važnija djela ovoga svestranog znanstvenika iz svih područja znanosti kojima se bavio.[5] Tu su i djela poznatih hrvatskih latinista Ignjata Đurđevića, Đura Ferića, Bernarda Zamanje, Rajmunda Kunića, Benedikta Staya, i drugih.

U Zbirci se čuvaju i mnoga izdanja dubrovačkih tiskara, Carla Antonija Occhija iz XVIII. stoljeća, Andree Trevisana s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća i tiskara Antuna i Petra Franja Martecchinija iz XIX. stoljeća, među kojima je i prva knjiga tiskana u prvoj dubrovačkoj tiskari Carla Antonija Occhija, djelo Saba Bobaljevića Mišetića i Miha Monaldija Rime del nobil uomo f. Savino de Bobali Sordo e del signore Michele Monaldi: dedicate all'eccelso Senato della Repubblica di Ragusa, Ragusa, 1783.

Zbirka periodike Ragusine obuhvaća više od 380 naslova novina i časopisa koji su izlazili ili još izlaze na dubrovačkom području, od najstarijih Rimembranze della settimana i L’Avvenire iz 1848. godine, do danas. Zbirka Ragusina je stručno obrađena i katalogizirana u Katalogu Znanstvene knjižnice i u Skupnom katalogu CROLIST hrvatskih knjižnica.

Zbirke starih i rijetkih knjiga 

Zbirke starih i rijetkih knjiga sadrže gotovo 13.000 svezaka knjiga tiskanih od XVI. stoljeća do ukinuća Dubrovačke Republike 1808. godine (odnosno konca XIX. st.) otisnutih u tiskarskim središtima Europe (Venecija, Rim, Antwerpen, Pariz, Lyon, Frankfurt, Basel ...). Knjige obuhvaćaju teme iz svih područja ljudskog znanja, pretežno su pisane na latinskom jeziku, ali i na talijanskom, francuskom, njemačkom, staroslavenskom i drugim jezicima, te svjedoče o širokim kulturnim i znanstvenim interesima naših sugrađana. Neprocjenjiva je vrijednost ove zbirke, ne samo zbog njezine veličine (više od 895 cinquecentina, 883 sveska iz XVII. st., 6.675 svezaka iz XVIII., te više od 2.000 svezaka iz XIX. stoljeća) nego i zbog njezina sadržaja, odnosno raznovrsnosti tema i autora koje obuhvaća (od djela grčkih i rimskih klasika do svih važnijih izdanja onih vremena s područja znanosti i kulture – književnosti, filozofije, religije, povijesti, prava, zemljopisa, astronomije, medicine, arhitekture, leksikografije ...).

U Zbirci starih i rijetkih knjiga smješteno je šest zbirki: Zbirka Antiqua, Zbirka Collegium Ragusinum, Zbirka Pozza-Katić, Zbirka Libreta iz ostavštine Luke Dropca, Zbirka Natali-Pozza-Sorgo te Zbirka Varia.

Zbirka Pozza-Katić, jedna od posljednjih plemićkih obiteljskih knjižnica, otkupljena je 1965. godine. Zbirka broji 1.356 svezaka.

Zbirka Antiqua nastala je izlučivanjem starih knjiga darovanih knjižnici od brojnih dubrovačkih obitelji i pojedinaca. Među najvrjednijim primjercima u ovoj Zbirci svakako su Misal hruacki po rimski običai i čin Šimuna Kožičića Benje iz 1531., De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, Marka Marulića iz 1506. te I quattro libri dell'architettura Andree Palladija iz 1570. godine (s ex librisima osnivača Isusovačkog kolegija Marina i Frana Gundulića), možda najutjecajnijeg traktata u povijesti arhitekture, ali i vrlo rijedak pretisak prvog izdanja tiskanog 1766. godine također u Veneciji. Zbirka broji 4.002 sveska. Abecedni katalog na listićima zbirki Antiqua i Pozza-Katić pretraživ je na digitalnom repozitoriju Znanstvene knjižnice - ZDUR.

Zbirka Collegium Ragusinum sadržava dio vrijedne zbirke knjiga iz knjižnice Družbe Isusove Collegium Ragusinum. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773., knjižnica dubrovačkog kolegija ostaje u školi koja nastavlja kontinuirano djelovati do 1940. godina pod drugim upravama s izuzetkom razdoblja 1849./50.-1867./68. kada je ponovno preuzimaju isusovci. Zbirka je pridružena fondu Dubrovačke biblioteke tijekom 1944. godine, ukupno broji 5.256 svezaka.

Jezgru knjižnice Collegiuma Družbe Isusove činila je knjižnica njenog osnivača o. Marina Gundulića u kojoj je bilo i knjiga njegovoga djeda – poznatoga dubrovačkoga humanista i državnika Ivana Gundulića. Oporučno su ostavljane čitave zbirke Kolegiju: Đuro Matijašević ostavio je kolegiju svoju vrijednu zbirku tiskanih i rukopisnih knjiga, stonski biskup Francesco Volanti poklanja knjižnici dva toma vrijednog djela Imperium Orientale svoga nećaka bizantologa Anselma Bandura. Dubrovački Senat poklonio je kolegiju cijelu knjižnicu dubrovačkoga vlastelina Ivana Vitova Gučetića.  Ova zbirka je poznata ne samo po odabranim autorima i naslovima djelâ nego i po tome što su se u Kolegiju školovali brojni Dubrovčani koji su ostavili neizbrisiv trag u kulturnom i znanstvenom životu  Europe. Abecedni katalog na kataložnim listićima Zbirke Collegium Ragusinum pretraživ je na digitalnom repozitoriju Znanstvene knjižnice - ZDUR.

Zbirka Varia obuhvaća nešto više od 1.800 jedinica građe, a nastala je izlučivanjem građe iz postojeće Opće zbirke i obuhvaća građu nastalu do ukinuća Dubrovačke Republike 1808. 

Veći dio je reinventariziran i resigniran 1999. i 2000., a 2020. godine Zbirka je prenesena iz prostora spremišta Stjepović-Skočibuha u palaču Bassegli-Kaboga, kada joj je pripojeno još tristotinjak knjiga pristiglih darova. Građa datira od XVI. do XIX. stoljeća, a najstarije djelo u ovoj zbirci je De vita duodecim caesarum autora Gaja Svetonija Trankvila (lat. Gaius Suetonius Tranquillus) iz 1520. Zbirka se stručno obrađuje. Popis djela Zbirke Varia.

Zbirka Libreta iz ostavštine Luke Dropca - Luka Drobac (1812-1876), ljekarnik iz Dubrovnika, sakupio je veliki broj libreta opera koje su najvećim dijelom izvođene u Italiji. Uglavnom se radi o programskim knjižicama vezanima za određenu izvedbu opere uz koju se nekad izvodio i balet. Zbirka broji ukupno 723 jednice uvezanih u 59 svezaka i najveća je zbirka libreta u Hrvatskoj. Sadrži 716 libreta, 6 baleta i jedno dramsko djelo. Najstariji libreto je iz 1714. godine, a najrecentniji su tiskani početkom sedamdesetih godina XIX. stoljeća. Svesci su inventarizirani početkom pedesetih godina XX. stoljeća. U dobrom su fizičkom stanju, a svaki naslov je stručno  obrađen i katalogiziran u Skupnom katalogu CROLIST hrvatskih knjižnica i u Katalogu Znanstvene knjižnice. Najbrojnija su libreta talijanskih autora kao što su Felice Romani, Gaetano Rossi i Luigi Romanelli, a među autorima libreta su i Pietro Metastasio i Apostolo Zeno. Zbirka sadrži programsku knjižicu s libretom opere I giuochi d'Agrigento s otvaranja venecijanskog kazališta La Fenice 1792. godine, te knjižice s libretima s premijernih izvedbi prvih opera Giuseppea Verdija Oberto conte di S. Bonifazio i Un giorno di regno 1839. i 1840. godine u milanskoj Scali.

Zbirka Natali-Pozza-Sorgo - Kako se postojeće tri zbirke ne mogu nadopunjati, od 2013. godine zbirci je pridodana i nova zbirka knjiga, otkupljena od dubrovačke obitelji Natali-Pozza-Sorgo. Zbirka broji 213 svezaka. Zbirka Natali-Pozza-Sorgo je stručno obrađena i katalogizirana u Skupnom katalogu CROLIST hrvatskih knjižnica i u Katalogu Znanstvene knjižnice.

Ostale zbirke u palači Bassegli-Kaboga

Zbirka muzikalija

Zbirka muzikalija sastoji se od 27 jedinica, čini je 6 rukopisnih zapisa i 21 tiskana publikacija, a otkupljena je 2015. godine od nasljednika obitelji Sorkočević. Zbirku je, dok je bila u posjedu obitelji, obradila Vjera Katalenić čije podatke koristimo.

Rukopisi potječu s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća i notni su zapisi skladatelja G. Sartija, G. Paisiella i D. Cimarose. Među njima je i notni zapis talijanskog skladatelja Tom(m)asa Restija koji je početkom XIX. stoljeća djelovao u Dubrovniku. Notni zapisi su najvjerojatnije nabavljeni za potrebe prve hrvatske skladateljice Jelene Pucić Sorkočević, djevojačkog prezimena Ranjina (1784-1865), o čemu svjedoče bilješke na nekim muzikalijama (Elena Luisa Ragnina). Među tiskanim muzikalijama 12 ih je iz istog razdoblja, i to skladatelja njemačkog govornog područja, također nabavljenih za J. Pucić Sorkočević. Među njima su i prva izdanja Ludwiga van Beethovena, W. A. Mozarta i Ferdinanda Paera. Ostale tiskane muzikalije objavljene su krajem XIX. i tijekom XX. stoljeća. Nose potpise nekadašnjih vlasnika (Vernazza, Katić) iz iste obitelji, pa zajedno sa starijom građom čine svjedočanstvo jedne obiteljske tradicije

Grafička zbirka

Zbirka broji oko 700 jedinica građe likovno dokumentarnog značaja (grafičke mape i crteži kraljevskog i carskog tajnika obitelji Habsburg, slovenskog orijentalista, dvorskog slikara marina Antona Perka,  te druge grafike i plakati).  

Priručno-referentna zbirka

Priručno-referentna zbirka s brojnim hrvatskim i stranim enciklopedijama, leksikonima, rječnicima i drugim referentnim djelima nalazi se u prostoriji na trećem katu palače, a koristi se u Čitaonici. Među vrijednim izdanjima izdvajaju se Encyclopedia Britannica, originalna enciklopedija Larousse, sve enciklopedije LZMK te Radovi JAZU.

Digitalne zbirke

Na mrežnom portalu digitaliziranih zbirki Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica ZDUR javno je dostupno: 3 naslova starih dubrovačkih novina: Narodna svijest (1919 - 1941), novine koje su izlazile između dva svjetska rata, Crvena Hrvatska (1891-1914) i Prava Crvena Hrvatska (1905-1918), prvih dubrovačkih stranačkih tjednika; 8 inkunabula, 2 rukopisa, 3 tiskana kataloga (Rukopisi I. i II. i Katalog Inkunabula), 88 naslova satiričnih listova, 3 stare i rijetke knjige i cijeli Katalog Zbirke Collegium Ragusinum na kataložnim listićima. Digitalizirane zbirke Znanstvene knjižnice Dubrovnik okupljene su u institucijskom repozitoriju Dubrovačkih knjižnica pod nazivom ZDUR. Akronim ZDUR simbolično se imenom naslanja na zaštićenu kulturnu baštinu o kojoj skrbi Znanstvena knjižnica. Do 2018. godine digitalizirana građa obuhvaćala je periodiku Zbirke Ragusina: satirične/šaljive listove (Foje od pazara), Crvenu Hrvatsku i dijelom Pravu Crvenu Hrvatsku. Na ZDUR-u je moguće pretraživanje metapodataka i cjelovitog teksta te slobodno preuzimanje preslika i njihova uporaba uz navođenje izvora s kojih je preuzeta te povezivanje s vanjskim izvorima.

Zbirke u ljetnikovcu Stjepović Skočibuha

Zbirka obveznog primjerka RH

Znanstvena knjižnica Dubrovnik od 1966. godine prima i skrbi o publikacijama obveznog primjerka RH.

Opća zbirka S i S1

Zbirka broji preko preko 52.914  jedinica građe i sadrži knjige pretežno prikupljene donacijama i darovima, a datiraju od početka XIX. stoljeća sve do današnjih dana, dok su starija, raritetna izdanja izlučena u Zbirku Varia. U Zbirci se nalaze i časopisi iz prve polovice XX. stoljeća iz razdoblja Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ.


 
[1] Jakov Bunić (Jacobus Bonus Epidaurius Dalmata; Bonus Racusaeus; De Bona) (1469.–1534.), plemić, trgovac i epski pjesnik latinist. 
[2] Vicko Bratutović (Vincenzo Bratutti), diplomat i prevoditelj (Dubrovnik, oko 1615. – Madrid, 1680.).
[3] Đuro Baglivi (Giorgio Baglivus Armenius Georgius), liječnik imedicinski pisac (Dubrovnik, 1668. – Rim, 1707.)
[4] Ruđer Josip Bošković, matematičar, fizičar, astronom, filozof, diplomat i pjesnik (Dubrovnik, 1711. – Milano, 1787.).
[5] Navedimo samo neka od njih: Elementorum matheseos ad usum studiosaejuventutistomi primi pars prima <-altera>, Romae, 1752.; De inaequalitatibus quas Saturnus et Jupiter sibi mutuo videntur inducere praesertim circatempus conjunctionis, Romae, 1756.; De Solis ac Lunae defectibus libri V. Ibidem autem et Astronomiae synopsis, et Theoria Luminis Newtoniana..., Londinensis, 1760.; Dissertatio de Lunae atmosphaera, Vindobonae, 1766.; Les eclipses, Poeme en six chants, dedie a sa Majeste, A Paris, 1779.; Giornale di un viaggio da Costantinopoli in Polonia dell'abate Ruggiero Giuseppe Boscovich ..., Bassano, 1784.; Opera pertinentia ad opticam, et astronomiam ... in quinque tomos distributa, Bassani, 1785.