- Još jedan motiv zašto sam prihvatila ovo predavanje je zato da bih ukazala, obzirom kako je Ferić napisao cijelu svoju ostavštinu na latinskom jeziku, na važnost učenja toga jezika. Svima nama koji smo ga studirali, kad nam netko reče da je latinski mrtav jezik to je kao da nam opali šamar. Živ je na milijun način, a da ne govorim o modernim metodama kojima se latinski jezik danas proučava kao živi jezik – istaknula je umirovljena profesorica latinskog i francuskog jezika. - Moj bivši učenik Relja Seferović našao je u Biskupijskom arhivu jedna dokument koji posjeduje vrlo zgodnu bilješku u kojoj tajnik Kapitola Feriću priopćava odluku da mora poći za župnika u Trsteno, pod prijetnjom kazne od strane Svete stolice, međutim Ferić mu je pružio otpor, nije mu nitko ništa mogao, i odluka je opozvana – ispričala je Bagarić koja je istaknula kako je Dubrovčanina osim upornosti i radišnosti ‘krasila’ i prgavost. Po prvi puta, publika je mogla čuti prepjeve na hrvatski jezik nekoliko Ferićevih latinskih epigrama i pjesama poput Elogia Ioannis Francisci de Gundula de poemate iscripto Osman (Pohvalu Dživu Gunduliću Franovu za djelo Osman) i Prosopopeia Rhacusanae urbis (Progovara Dubrovnik grad), a ovaj plodan latinski pjesnik i prevoditelj ogledao se i u makaronskoj poeziji pišući dvije duže latinske pjesme u heksametrima prošarane talijanskim i hrvatskim riječima i izrazima: Carnovalis Ragusini descriptio macaronica (Makaronski opis dubrovačkih poklada) i Descriptio Cucagnae (Opis zemlje Dembelije). Rukopise neobjavljenih djela ostavio je F. M. Appendiniju s njihovim popisom pod naslovom Elenco delle opere mie da stamparsi, koji se čuva u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku kao i Rukopis Epigrammata de nostratibus koji sadržava 110 epigrama te prepjev Života Ezopova, a publika je imala prilike i pogledati ta djela koja su bila izložena tijekom predavanja.