Zbornik radova o Miloradu Mediniju predstavili su 22. veljače u Znanstvenoj knjižnici Grada, prof.dr. sc. Ivo Banac, dopisni član HAZU-a i glavni urednik Zbornika, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović.
Prošle godine znanstvenim skupom i zbornikom obilježena je 80-ta obljetnica Medinijeve smrti, a ove godine 145. obljetnica njegova rođenja. Glavni urednik zbornika Tihomil Maštrović podsjetio je kako je znanstveni skup o Mediniju održan kao šesnaesti u nizu skupova u sklopu projekta Hrvatski književni povjesničari.
Suvremena znanost smatra Milorada Medinija jednim od onih književnih povjesničara hrvatske književnosti koji su utrli puteve suvremene i drevne historiografije u važnom trenutku njezina oblikovanja i stvaranja pretpostavki za modernije pristupe samom kraju dotadašnje pozitivističke tradicije, rečeno je na predstavljanju.
Zbornik otvara prilog Iva Banca o dubrovačkoj povijesti, nakon kojeg slijede radovi Slobodana Prosperova Novaka, Katice Čorkalo Jermić, Nine Aleksandrov-Pogačnik, Antuna Paveškovića, Dubravke Brunčić, Ivana Pederina, Ane Batinić, Cvijete Pavlović, Valneje Delbianco, Preside Lazarević Di Giacomo, Hrvojke Mihanović-Salopek, Zanete Sambunjak, Jevgenija Paščenka, Andreje Sapunar Knežević, Miljenka Buljca, Lidije Bogović, Estele banov-Depope, Vinicija Lupisa, Roberta Bacalje, Ernesta Fišera, Vlaste Rišner, Josipa Dragičevića, Maje Benić Penava,Viktora Franića Tomića i Ružice Pšihistal.
Predavači su istaknuli kako znanstveni radovi objavljeni u Zborniku pokazuju širinu pristupa istraživanja lika i djela Milorada Medinija, no za konačnu ocjenu Zbornika od velike su važnosti i radovi iz drugih znanstvenih disciplina poput povijesti, gospodarstva, kulturna povijesti i pedagogije, jer je njima pružen cjelokupni pogled u Milorada Medinija.
Po prvi puta u Zborniku je objavljena cjelokupna Medinijeva bibliografija i literature.
Naglašeno je kako Medini zna prepoznati estetske vrijednosti hrvatske književnosti 16. stoljeća, da je dobar poznavatelj i talijanske književnosti, samog središta renesansnog života, gdje on na moderan način pronalazi uzore u pojedinim autorima i djelima na hrvatskoj strani.
- Po tome je pionir komparatističkog pristupa. U interpretaciji se ne zaustavlja na suhoparnim činjenicama već ulazi u tkivo samog književnog rada i crpi analize iz djela o kojom piše – kazali su predavači.
Milorad Medini (Dubrovnik, 1874. – 1938.) hrvatski je književni povjesničar i političar. Studirao je slavistiku te doktorirao filozofiju u Beču. Radio je kao gimnazijski profesor u Dubrovniku i Splitu te je bio urednik časopisa “Crvena Hrvatska”. Za narodnoga je zastupnika u Dalmatinskom saboru bio izabran 1908., a od 1910. do 1918. bio je član Zemaljskoga odbora u Zadru. Nakon I. svjetskoga rata pa sve do umirovljenja 1934., bio je tajnik Trgovačko-industrijske komore u Dubrovniku. U znanstvenom se radu uglavnom bavio poviješću Dubrovnika te starijom dalmatinskom i dubrovačkom književnošću. Proučavao je i izvore za stariju hrvatsku povijest, među ostalima i Ljetopis popa Dukljanina.
Autor fotografija: Vedran Levi