Najnovije izdanje rukopisne zbirke “Kolende” Mata Zamagne u organizaciji Dubrovačkih knjižnica predstavljeno je u utorak, 5.veljače, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Povijesnu i jezičnu studiju zbirke predstavile su autorice izdanja Jelena Obradović Mojaš i Ivana Lovrić Jović. Uz autorice, o knjizi su govorile urednica izdanja Vesna Čučić, recenzenti Marijana Horvat i Stjepan Ćosić, te ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović.

Izdanjem rukopisne zbirke kolendi Mata Zamagne iz 1817., 1818. i 1819. skrenuta je pozornost na vrijednost knjižničnog fonda i važnost njegovog istraživanja, kao i pravilne skrbi o pisanoj baštini.

“Kolende” Mata Zamagne sačuvale su dubrovački govor s početka 19. stoljeća. Studije rasvjetljuju nastanak ovih kolendi stavljajući ih u društveni kontekst vremena, a s druge strane naglašavaju dubrovački govor u vrlo zanimljivoj jezičnoj analizi.

Knjiga se sastoji od četiri dijela, prvi dio je faksimilno izdanje iz Zamagnine rukopisne zbirke, drugi se bavi transkripcijom i tu se nalaze fotografije izvornoga rukopisa koje, stranicu po stranicu, prati transkripcija teksta. Treći dio je povijesna studija Jelene Obradović Mojaš koja tematizira životni put, historiografsko i književno nasljeđe Mata Franova Zamagne Tamarića nakon pada Republike. Prinosom kulturnoj povijesti i biografici, studija otkriva nepoznate detalje iz rodoslovlja obitelji s mrežom rodbinskih i društvenih veza koje je Zamagnin rod oblikovao tijekom dugih stoljeća Republike kao i u razdoblju nakon njenog sloma. Četvrti dio odnosi se na jezičnu studiju Ivane Lovrić Jović koja istražuje kolende s povijesno-kroatističkoga motrišta stavljajući naglasak na elemente što zrcale mjesto i razdoblje njihova nastanka.

Metodološki, studija predstavlja jezičnu monografiju dubrovačkoga govora, a obrađuje fonološku, morfološku i leksičku razinu te prebacivanje kodova, odnosno izmjenu talijanskoga i hrvatskoga jezika unutar iste rečenice.   

Književnošću i kolendama Zamagna se bavio od mladosti i nije bio vezan za spisateljsku tradiciju. Zamagnin povratak u Dubrovnik u ljetnikovac u Rijeci dubrovačkoj 1861. označio je novostvaralačko poglavlje u njegovom životu. Zamagna se predstavio kao dostojni baštinik stare dubrovačke historiografije. Tijekom čitavog života pisao je kolende posvećujući ih prijateljima i obiteljima.

Autorice su istaknule akademika Nenada Vekarića, njegovu važnost i sugestije oko pokretanja cijeloga projekta, zahvalivši mu se na drugoj stranici knjige.

Cjelokupnu galeriju fotografija s promocije možete pogledati na službenoj Facebook stranici Dubrovačkih knjižnica.

Dr. sc. Ivana Lovrić Jović radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu kao znanstvena suradnica na Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju. Usto vodi i dubrovačku podružnicu Instituta. Područje njezina znanstvenoga djelovanja obaseže povijesnu leksikografiju i ostalu jezikoslovnu baštinu, dodirno jezikoslovlje i dubrovački govor. Dosad je izdala nekoliko jezičnih monografija dubrovačkoga govora, a za suautorstvo u knjizi Jakov Mikalja – Blago jezika slovinskoga nagrađena je godišnjom državnom nagradom za znanost u 2013. godini.   

Dr. sc. Jelena Obradović Mojaš docentica je na Sveučilištu u Dubrovniku i urednica u programu Hrvatskoga radija – Radio Dubrovnika, s brojnim dokumentarnim baštinskim i radiodramskim zapisima. Objavljuje publicističke i znanstvene radove s područja kulturne antropologije i povijesti svakodnevice. Autorica je znanstvene monografije o kulturnoj povijesti dubrovačke kolende kao nematerijalne baštine, objavljene u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i knjige razgovora koji sabiru kronologiju i umjetničke domete Dubrovačkih ljetnih igara Svjedoci Mnemozine.