U četvrtak, 20. travnja 2023. u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad održano je treće predavanje na temu “Gruž” od ciklusa predavanja o dubrovačkim predjelima “Preobrazba kroz šetnju, šetnja kroz preobrazbu: kroz dubrovačke (pri)gradske kvartove” koje su Dubrovačke knjižnice osmislile, a u kojima će se publika tijekom travnja moći „prošetati“ najvažnijim kvartovima Grada van zidina: Pločama, Pilama s Konalom, Gružom i Lapadom. Predavač, povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen i ovog je puta uvelike zainteresirao dubrovačku publiku. Organizatorica ciklusa predavanja, knjižničarka Matija Nenadić u ime Dubrovačkih knjižnica svima je poželjela dobrodošlicu na pretposljednje predavanje.
Predavač je okupljenima pokazivao stare fotografije Gruža kako bi i vizualno prikazao promjene koje su se događale i u ovom dijelu grada, ističući da su preobrazbe uvijek prisutne. Gruž je imao višestruku društvenu ulogu, dok su i Ploče, Pile i Gruž imali gospodarsku fazu. Čitavo područje zapadno od Pila, Lapada i Konala imalo je naziv Gruž, poznato po svojim vinogradima i vrtovima, rijetko naseljenim, a u vlasništvu dubrovačkih plemića. Gruška luka dobiva na važnosti u zlatnom dobu Dubrovnika, kada se 1525. godine izgradilo veliko brodogradilište koje je radilo sve do sredine 20. stoljeća. Radi potreba mornara i stanovnika, izgrađena je crkva sv. Nikole. U srednjem vijeku, u Gružu je postojalo više sakralnih objekata.
Dominikanski samostan i crkva Sv. Križa izgrađeni su 1437. godine. Crkva Gospe Nuncijate zavjetovana je 1348. nakon velike pandemije kuge u Dubrovniku. Gruž je bio mjesto gdje su se nalazili dubrovački ljetnikovci, poput Sorgo-Natalija, Bobaljevića, Gundulića i drugih. U 16. stoljeću, talijanski dominikanac i autor prve pisane povijesti Dubrovnika, Serafino Razzi opisao je Gruž kao priobalno mjesto s prostranom i sigurnom lukom, gdje se uglavnom grade brodovi. Tijekom rusko-crnogorske opsade 1806. godine, Gruž je pretrpio velike štete, a francuske vlasti su vidjele potencijal u gruškom zaljevu kao mjestu svoje pomorske sile na istočnoj jadranskoj obali. Austrijska vlast koja je vladala Dubrovnikom od 1814. godine prepoznala je potencijale gruške luke i izgradila lazaret za pomorski promet u Ulici Ivana pl. Zajca 1832. godine.
-Potencijale gruške luke prepoznala je i austrijska vlast koja je vladala Dubrovnikom od 1814. Namjeravala je izgraditi karantenu s obzirom na sve veći lučki promet, a lazaret za pomorski promet napravljen je s lapadske strane gruškog zaljeva 1832., prenamijenjena je jedna kuća, a današnja lokacija je Ulica Ivana pl. Zajca. Lazaret za kopneni promet je tada i dalje bio u Lazaretima. Austrija je oko Dubrovnika izgradila fortifikacijski krajolik, to je svojevremeno bilo vrlo napredno i građevinski važni projekt o kojemu danas nažalost premalo govorimo.- istaknuo je Viđen.
Dolaskom željeznice 1901. godine, Gruž se proširio i postao je industrijsko i pomorsko središte. Gradile su se željezničke pruge i velika skladišta za ugljen, a kasnije i za sol. Osim toga, Gruž je postao važna vojna točka i mjesto posjeta značajnih ličnosti poput kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Uz vojsku su dolazili i članovi njihovih obitelji te se u Gružu gradila vojarna. U to vrijeme, Gruž je doživio veliki rast stanovništva i prometa, a postao je važan i za turizam, s izgradnjom hotela.
-Gruž je zapravo postao najveća luka na obali i teritoriju NDH. Gruž je i danas jedna od većih luka na našoj strani Jadrana. Važno je spomenuti i gruški bazen kao važno ostvarenje moderne arhitekture, imao je svoju sportsku, prometnu i ugostiteljsko-hotelsku funkciju, a uređenje Hotela Stadion koje potpisuje arhitekt Lovro Perković koji je jedno vrijeme živio i djelovao u Dubrovniku, više je nego impozantno. - istaknuo je Viđen.
Posljednje predavanje o dubrovačkim predjelima koje će tematizirati Lapad održat će se idući četvrtak, 27. travnja 2023. s početkom u 19 sati u Saloči od zrcala (Od puča 6).
FOTO: Vedran Levi